Rezidba voćaka ima svoj optimalni trenutak, a omogućit će formiranje uzgojnog oblika, dobar odnos vegetativnog rasta i rodnosti, te poboljšanje zdravlja.
Orezivanje voćaka obvezna je mjera održavanja koja će nam pomoći da imamo zdrava stabla, dobar i kvalitetan urod. Započinje sadnjom voćnih sadnica i za tri do pet godina ima za cilj formiranje uzgojnog oblika. Nakon tog razdoblja rezidba omogućuje održavanje zadanog uzgojnog oblika, reguliranje odnosa rasta i plodnosti, kao i sanitarnu rezidbu po potrebi.
Redovita rezidba omogućit će da krošnja „diše“, odnosno orezana lisna masa imat će bolju ventilaciju i prolaz svjetlosti kroz središnji dio. Na taj način smanjit ćemo pojavu bolesti i napada štetnika, te omogućiti obilnije stvaranje rodnih pupova i veće prinose.
Kod tek zasađenih voćnih sadnica rezidba se obavlja odmah nakon sadnje, bilo da se radi o rezidbi sadnice ili bočnih grana. Kakav ćemo postupak raditi ovisi o vrsti voća, sorti i obliku uzgoja.
Uskoro se kreće sa sanitarnom rezidbom
S ovom agrotehničkom mjerom u pravilu možemo krenuti kad opadne lišće. Međutim, ako imate manji broj stabala, bolje je pričekati proljeće i trenutak prije nego što se vegetacija pomakne. Veliki nasadi se orezuju tijekom jeseni jer je to obiman posao. Za vlasnike amaterskih voćnjaka ili tek nekoliko stabala u dvorištu najbolje je pričekati početak proljeća. Tijekom jeseni može se obaviti sanitarna rezidba koja će pridonijeti zdravlju stabala. Uklanjaju se sve suhe i polomljene grane, kao i one s vidljivim simptomima bolesti ili napada štetnika.
Pravilna rezidba voćaka: slijedite uzgojni oblik i dobit ćete plodno stablo
Zimsku rezidbu najbolje je obaviti krajem veljače ili tijekom ožujka, prije pokretanja vegetacije. Ne znamo kakva će biti zima, hoće li se smrznuti rodni pupoljci i grane. Zna se dogoditi da se odsiječe sve što je suvišno, a zima je jako hladna. U tom slučaju, kao rezultat, zamrzavamo grane i plodne pupove, a rezervnih grana ili pupova nema. Stoga je s ovom operacijom bolje pričekati do ranog proljeća. Tada možemo provjeriti koliko je pupova i grana smrznuto, koliko dugo će se grane uklanjati. Obično se smrzavaju gornji pupovi i gornji dio grane. Na taj se način može sačuvati plodni potencijal voćke i održati uzgojni oblik.
Prilikom izvođenja važno je ukloniti sve vodovodne cijevi, okomite grane. Vodopije su vegetativni rast i na njima neće biti razvoja autohtonih pupova. Jake su i oduzimaju hranu i vodu na račun manjeg stvaranja plodnih pupova i tako smanjuju potencijal ploda. Grane koje se preklapaju ili zasjenjuju druge također se uklanjaju. One koje rastu prema unutra odrežite jer će dovesti do zagušenja središnjeg dijela krošnje.
Dezinficirajte alate i izbjegavajte lomljenje grana
Alat koji se koristi mora biti naoštren kako bi se spriječilo cijepanje grana. Za svako stablo prije rezidbe potrebna je dezinfekcija alata. To možemo učiniti alkoholom ili upaljačima. Dovoljno je proći njegovim plamenom preko oštrica. Time ćete spriječiti prijenos patogena s jednog stabla na drugo, posebice kada su u pitanju virusne i bakterijske infekcije.
Kod rezidbe debljih grana potrebno je rez premazati voćnim voskom. Svaki rez je također rana i što prije zacijeli ili bude depiliran, patogen će biti spriječen da prodre i napadnu ga štetnici.
Sa spomenutom agrotehničkom operacijom nije potrebno kasniti i prilaziti joj kada je vegetacija već započela, jer će to izazvati šok za voćku.