Ukrajinska kriza: Ruski ratni brodovi u vodama kod Japana upozorenje su Tokiju da ne podržava SAD, kažu stručnjaci
- ‘Neobično’ raspoređivanje podmornica, razarača i fregata ima za cilj obeshrabriti Japan od pridruživanja SAD-u i Europi u sankcijama, kažu analitičari
- Također prikazuje sposobnost ruske vojske da djeluje na različitim frontovima istovremeno i naglašava slabu točku Tokija na Kurilskim otocima
Razmještaj velike flote ruskih ratnih brodova u vodama kod Japana trebao bi upozoriti Tokio da ne stane na stranu Sjedinjenih Država zbog Ukrajine, kažu analitičari.
Kažu da je raspoređivanje također zamišljeno kao šira poruka moskovskim suparnicima da je njezina vojska spremna za sve moguće situacije.
Japansko Ministarstvo obrane potvrdilo je u utorak da je flota od 24 ruska broda od 1. veljače izvodila vježbe u Japanskom i Ohotskom moru, kod sjevernog Hokaida. Plovila uključuju podmornice, razarače i fregate.
“Taj potez dolazi paralelno s nedavnim aktivnostima ruskih snaga u područjima blizu Ukrajine”, rekao je ministar obrane Nobuo Kishi na tiskovnoj konferenciji u utorak, ukazujući da Moskva želi pokazati da je sposobna izvoditi vojne operacije i na istoku i na zapadu ekstremiteta svog teritorija u isto vrijeme.
“Ovo raspoređivanje je vrlo neobično i po svom opsegu i po vremenu”, rekao je James Brown, izvanredni profesor međunarodnih odnosa specijaliziran za ruski Daleki istok u kampusu Sveučilišta Temple u Tokiju.
“Uvjeti u Ohotskom moru bit će vrlo testirani, posebno jer će biti ekstremno niske temperature, značajan ledeni pokrivač i plutajući led, a sve to zajedno čini operacije opasnim”, rekao je.
Što se tiče vremena, raspoređivanje bi moglo biti povezano samo sa situacijom na rusko-ukrajinskoj granici, rekao je. “Smatram da je ovo usmjereno manje izravno na Japan, već više kao dio šire mobilizacije ruskih snaga gdje god da su stacionirane kao pokazivanje vojne snage SAD-u i njihovim saveznicima”, rekao je. “Čini se da je prioritet bio izbaciti što više brodova na more kako bi se demonstrirala ta snaga, budući da su uz razarače i fregate brodovi za opskrbu, pa čak i bolnički brod.”
Prema ruskom Ministarstvu obrane, vježbe Pacifičke flote usmjerene su na osiguranje sigurnosti pomorskog prometa i zaštitu gospodarskih aktivnosti na istočnoj obali Rusije.
Manevri uključuju vježbe borbe protiv podmornica. Rusija je prošlog tjedna tvrdila da je jedna od njezinih fregata, Maršal Šapošnjikov, otkrila američku podmornicu na nuklearni pogon koja je upala u ruske teritorijalne vode u blizini Kurilskih otoka. Rusko ministarstvo obrane tvrdilo je da su njegovi ratni brodovi izazvali američku podmornicu i naredilo joj da izroni. Kad podmornica to nije uspjela, tvrdi Moskva, ruski su je ratni brodovi prisilili da napusti to područje.
Američki vojni ataše u veleposlanstvu u Moskvi pozvan je zbog tog pitanja i obavijestio ga da je američki brod prekršio međunarodno pravo i stvorio prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Pentagon je rekao da “nema istine” u ruskim tvrdnjama i inzistirao na tome da njegove podmornice nisu izvodile operacije unutar ruskih voda.
Toshimitsu Shigemura, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Waseda u Tokiju, rekao je da su aktivnosti ruske flote zamišljene kao upozorenje Tokiju.
“Ovo očito Moskva govori Japanu da se ne treba pridružiti SAD-u i europskim zemljama u njihovoj politici prema Ukrajini i da se također treba oduprijeti pritisku da uvede sankcije Rusiji”, rekao je. “Jasna je poruka da pitanje sjevernih teritorija uvelike ovisi o tome što Japan radi.”
Japan je polagao pravo na suverenitet nad onim što naziva sjevernim teritorijama otkako su ih zauzele sovjetske snage u završnim fazama Drugog svjetskog rata. Rusija taj teritorij naziva Južnim Kurilima i u prošlosti je naznačila da je spremna razgovarati o vraćanju nekih od otoka pod japansku kontrolu ili zajedničkom gospodarskom razvoju regije.
Ta se pozicija promijenila pod predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je donio novi zakon koji čini nezakonitim ustupanje teritorija drugoj zemlji, što znači da iako Japan još uvijek gaji ambicije ponovnog preuzimanja kontrole nad tim područjem, taj je ishod sve manje vjerojatan.
“Došlo je i do promjene u odnosima između Tokija i Moskve otkako je [Fumio Kishida] postao premijer prošle godine”, rekao je Shigemura, ističući da, iako je bivši premijer Shinzo Abe imao relativno blizak radni odnos s Putinom, to nije duži slučaj pod novim vođom.
“Kishida se daleko više oslanja na SAD u svojoj vanjskoj politici i manje je vjerojatno da će njegov prethodnik surađivati s Putinom na pitanju otoka”, rekao je. “To pak čini Ruse opreznijima prema Japanu.”
To je pojačano posljednjih dana, a Kishida je u utorak pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi izrazio svoju potporu “integritetu suvereniteta i teritorija” Ukrajine i pozvao na diplomatsko rješenje. Tokio također planira ponuditi 100 milijuna američkih dolara hitnih zajmova Kijevu.
Shigemura je rekao da bi Moskva pomno pratila sastanak četvorice ministara vanjskih poslova 11. veljače, kada su dužnosnici iz SAD-a, Japana, Indije i Australije izrazili zabrinutost zbog nedavnih izazova međunarodnom poretku u indo-pacifičkoj regiji i ponovili svoju predanost “slobodan i otvoren Indo-Pacifik”.
Brown je rekao da je iz perspektive Japana ta pozicija uglavnom usmjerena na rastuću agresivnost Kine u regiji, a najveći strah Tokija je da će se Moskva i Peking nastaviti politički i vojno zbližavati.
“Japan će pomno pratiti rusku flotu, ali njihova najveća briga vrti se oko veće suradnje s Kinom, što smo vidjeli prošle godine kada su zajednička ruska i kineska flota izvela vježbe prije nego što su u potpunosti oplovila glavne japanske otoke”, rekao je.