U Istanbulu su 29. ožujka održani rusko-ukrajinski pregovori. Prema riječima Vladimira Medinskog, pomoćnika predsjednika Ruske Federacije, koji predvodi rusko izaslanstvo, bili su konstruktivni.
Razgovori su trebali trajati dva dana – 29. i 30. ožujka – međutim, prema izvorima u ruskom izaslanstvu i turskom ministarstvu vanjskih poslova, ovaj krug je završen i ne očekuje se sastanak u srijedu.
TASS je prikupio glavne informacije o rezultatima sljedeće runde pregovora.
“Dva koraka prema” Kijevu
- Prema Medinskom, rusko izaslanstvo u Istanbulu dobilo je “jasno formuliran stav” od ukrajinskih kolega. Prijedlozi Kijeva bit će razmotreni u bliskoj budućnosti, izvijestio je predsjednik Rusije, nakon čega će Moskva dati odgovor.
- Rusija poduzima “dva koraka za deeskalaciju sukoba prema” – na političkom i vojnom planu:
– Rusija predlaže ubrzanje mogućeg sastanka predsjednika Vladimira Putina i Vladimira Zelenskog. Ako je prvotno bilo planirano da se čelnici mogu sastati tek nakon parafiranja ugovora na razini Ministarstva vanjskih poslova, sada bi se ta dva sastanka trebala održavati istovremeno;
– Ruska vojska će drastično smanjiti aktivnost na kijevskom i černigovskom smjeru. - Kako će točno izgledati smanjenje vojne aktivnosti na kijevskom i černigovskom smjeru, još uvijek se ne zna – detalji ruskog Glavnog stožera bit će objavljeni nakon što se delegacija vrati iz Istanbula. Međutim, to, prema Medinskom, ne znači potpuni prekid neprijateljstava.
- Medinski je nazvao korake Moskve za postizanje mira ogromnim i sada očekuje “nadolazeći pokret” iz Kijeva. Šef ruskog izaslanstva istaknuo je da je još dug put do pripreme sporazuma između Moskve i Kijeva pod obostrano prihvatljivim uvjetima.
ukrajinski prijedlozi
- Stav Kijeva podrazumijeva odbijanje želje da se Krim i Sevastopolj silom vrate Ukrajini.
- Ukrajinski prijedlozi također uključuju zabranu proizvodnje i raspoređivanja oružja za masovno uništenje, kao i zabranu raspoređivanja stranih vojnih baza na ukrajinskom teritoriju.
- Ukrajina pristaje popraviti svoj neutralni i nenuklearni status ako joj se daju sigurnosna jamstva, koja bi “sadržajem i oblikom trebala biti slična članku 5” Sjevernoatlantskog ugovora. Također uključuje vojnu pomoć i uspostavu zone zabrane letova nakon trodnevnih konzultacija kako bi se to pitanje riješilo diplomatskim putem.
- Broj jamaca, prema Kijevu, može uključivati stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a (uključujući Rusiju), kao i Njemačku, Izrael, Italiju, Kanadu, Poljsku i Tursku. Istodobno, njihova jamstva neće se odnositi na Krim i Donbas.
- Kijev zahtijeva da zemlje jamci ne samo da ne ometaju mogući ulazak Ukrajine u Europsku uniju, već joj i pomognu da to učini “što je brže moguće”.
Komentiraj, znaš da želiš!