Proljetna sadnja se obavlja kada je temperatura tla od 5 do 7ºC. U previše hladnom i vlažnom tlu zasađene trešnje propadaju
Gotovo da nema vrta bez proljetnog češnjaka. Dobro se čuva do sljedećeg proljeća. Glavice su mu prepoznatljive po tome što nemaju središnju peteljku već su trešnje stisnute jedna uz drugu.
Za sadnju se koriste trešnje velike, bez oštećenja i simptoma bolesti. Glave koje smo odabrali za sjetvu čuvamo na temperaturi od 15 do 20ºC. Mjesec dana prije sadnje premještaju se u hladniju prostoriju gdje je temperatura od 3 do 5ºC. Ovo razdoblje “hlađenja” osigurat će bolji prinos.
Prije sjetve potrebno je glavice zagrijati i natopiti kako bismo potaknuli njihovo nicanje, a možemo ih zaštititi i od štetnika i bolesti.
Vrijeme sadnje
Proljetna sadnja se obavlja kada je temperatura tla od 5 do 7ºC. U previše hladnom i vlažnom tlu zasađene trešnje propadaju.
Treba znati i da proljetni češnjak ne voli kasno saditi kada je visoka temperatura, jer će tada glavice ostati male. Stoga se sadnja vrši što ranije u proljeće, čim se tlo zagrije, kako bi se lakše razvio korijen i njegovo lišće.
Priprema tla i sadnja
Tlu najbolje odgovaraju rahla tla s neutralnom pH reakcijom od 6,5 do 7. Prilikom odabira mjesta za sadnju važno je da je osvijetljeno, da nema zadržavanja vode.
U osnovnu obradu tla dobro je dodati humus ili kompost u količini od 10-15 litara na 1m², a još je bolje kada dodamo dvije do tri šalice drvenog pepela. Sve se to miješa sa zemljom. Neposredno prije sadnje se usitnjava površinski sloj i izrađuju se kanali dubine oko 10 cm u koje sadimo pojedine trešnje.
Sadnja se vrši na razmaku redova od 15 do 20cm, razmak u redovima je od 5 do 10cm, u prosjeku 8cm. Dubina sjetve je oko 3cm. Ne treba je saditi preduboko, jer je iscrpljena, neravnomjerno raste. Kad je proljeće kišovito, ono koje je preduboko posađeno može propasti. No, također treba napomenuti da plitka sadnja nije dobra. Tada se može smrznuti, osušiti
Grabljama lagano zatvorimo kanale u koje smo obavili sadnju. Najbolje je kada ih prekrijemo kompostom ili humusom koji će također imati ulogu prihranjivanja mladih biljaka.
Prilikom sadnje obavezno okrenite dio trešnje koji je bio vezan za glavicu. Ovdje se razvija korijen. Nije strašno kada pogriješite, jer će se biljka okrenuti na desnu stranu samo troši energiju i dobivate neravnomjerno nicanje i rast.
Prilikom odabira mjesta za sadnju potrebno je poštivati plodored. Nikada nemojte saditi na mjesto gdje je već bilo češnjaka ili drugih članova obitelji luka, ali i krumpira. Sadnju na istu gredicu najbolje je ponoviti nakon tri-četiri godine. Češnjak najbolje uspijeva ako su prethodni usjevi bili mahunarke, kupus ili žitarice te tikve.
Tijekom vegetacije usjev bi trebao imati dovoljno vlage u tlu, jer će u uvjetima suše glavice ostati male. Korov je potrebno ukloniti. Kada se razvije 4 do 5 listova, dodaje se gnojivo bogato dušikom. Možemo dodati humus ili mješavinu zrelog goveđeg i peradinog gnoja u omjeru 1:10. Ne smije se koristiti svježi stajski gnoj. U vrijeme formiranja glavice prihrana se vrši gnojivima koja su bogata fosforom i kalijem.