Još uvijek nepoznato, ali ga jedemo u mnogim proizvodima. Nadzemni dio koristi se kod stoke svježe pokošene ili u obliku silaže
Chupa, mljeveni badem ili tigrasti orah Cyperus esculentus pripada obitelji Cyperaceae, a potječe iz Sjeverne Afrike i Mediterana. Ljudi ga uzgajaju tisućama godina. Otkriven je u egipatskim piramidama. Koristi se za prehranu ljudi, u stočarstvu i industriji. Cijeni se kao ljekovita biljka. Najviše se uzgaja na području Mediterana, posebno u Španjolskoj gdje se smatra hranom budućnosti. Uvršten je na popis biljaka koje će se uzgajati na međuplanetarnim svemirskim postajama. Unatoč svojoj vrijednosti, industrijskom uzgoju, ova vrsta je još uvijek nepoznata proizvođačima i potrošačima koji je nesvjesno konzumiraju, posebice u slatkišima. Svestrana upotreba U zemlji stvara male gomolje čija je površina smeđa, a iznutra bijela. Duge su do 3 cm i široke do 1 cm. Ne gule se tijekom upotrebe. Sadrže 28 posto masti, vitamine (najviše C i E), minerale (magnezij, kalcij, željezo, fosfor), škrob, šećere. Preporuča se dnevna konzumacija do 200 g. Dobro se apsorbira u tijelu. Jača imunitet, djeluje restorativno na probavni trakt, koristi se kod dijabetesa, poboljšava rad mozga, popravlja raspoloženje i povećava učinkovitost. U Španjolskoj se proizvodi chufa mlijeko koje se često koristi u liječenju bolesti probavnih organa. Očišćeni i oprani gomolji prelijemo vodom u omjeru 1:4 i ostavimo preko noći. Zatim se procijede kroz sito, a sadržaj filtrira. Dobivenim mlijekom se zasladi po želji. Također se koristi kao zamjena za kavu i kakao. Često se dodaje slatkišima od čokolade. Manji gomolji se prže i zamjena su za bademe i lješnjake. Španjolci vole chufa sladoled i bezalkoholno piće horchata, koje se tradicionalno pije u Valenciji.
Koristi se i kao ukrasna biljka, a za nju se vežu legende kako bi zaštitile kuću i ispunile želje koje joj kažemo. Nadzemni dio, zelena biomasa, koristi se u svježe pokošenoj stoci ili u obliku silaže. Sjetva i uzgoj Višegodišnja je vrsta, ali zahtijeva zalijevanje tijekom sušnih ljeta. Vrlo je zahvalna za uzgoj jer je prilično otporna na štetnike i korov. Prinosi se kreću od 5 do 6 t/ha suhih gomolja, odnosno do 19 t/h svježih. U vrtnim uvjetima jedan grm može dati do 100 g gomolja. Sušenje je dugotrajan proces, ali im osigurava duži rok trajanja. Čufa je biljka toplijih krajeva. Može izdržati kratkotrajni mraz do -1º. Sadnja se vrši kada se tlo zagrije na 12ºC na dubinu do 15 cm. U optimalnim uvjetima nikne za sedam do deset dana. Najbolje uspijeva na laganim, rahlim tlima. Bolje i brže klija kada se gomolji tri dana prije sadnje namoče u vodi. Kada nikne, rast i razvoj su spori. U sjevernim područjima uzgaja se iz presadnica, a u južnim se sije izravno na otvorenom terenu. U sadnu rupu sade se dva do tri gomolja. Razmak redova je 60 do 70 cm, a razmak između redova 20 do 30 cm. Dubina sadnje kreće se od 5 do 10 cm ovisno o kvaliteti tla. Dublje se sadi na lakšem, pjeskovitom tlu. Grmlje Chufa uzdiže se iznad zemlje i morat će se omotati poput krumpira. Ne podnose pregustu sadnju i sjenu. U zemljama s povoljnom klimom vrlo je invazivan.